The paper deals with two Croatian translations of so-called "Lord Chesterfield": Slavonian Indianski mudroznanac (1825) by Martin Pustaić-Marijan Jaić and Kajkavian Indianzki mudroznanecz (1833) by Josip Marić. Both translations are part of a wider European phenomenon of translations, imitations and adaptations of "Indian philosopher" whose authorship was attributed to Lord Chesterfield. The real author was the English writer and publisher Robert Dodsley, and the book was The Oeconomy of Human Life (1750/1751) that by the end of the Eighteenth century was translated into several European languages and had about 200 editions. It was a true literary mystification, so successful that the question of authorship was resolved only recently. The purpose of this paper is therefore: 1. to deal with the question of authorship, the English original as well as models for Croatian translations; 2. to determine the question of the structure and content of the Croatian translations, compared with the original and models; 3. to frame the social and literary context of the emergence and diffusion of the original and translations. Methodology used: analysis of the original, of the models of the Croatian editions and analysis of the Croatian translations themselves; comparison with the other Southern Slavic translations; consideration of the Croatian and other Southern Slavic interpretations. The most important results and conclusions: definition of the author, the original and the models of Slavonian and Kajkavian translations (and other Southern Slavic translations since it was a broader phenomenon); definition the social literary context: instead of the introduction of Eastern philosophy in the Croatian culture, the Slavonian and the Kajkavian translations represent another participation of Croatia in the European literary trends, since they have been part of this successful literary mystification. U radu se razmatraju dva hrvatska prevoda tzv. “Lorda Chesterfielda”: slavonski Indianski mudroznanac (1825) Martina Pustaića-Marijana Jaića i kajkavski Indianzki mudroznanecz (1833) Josipa Marića. Oba prevoda su deo šireg evropskog fenomena prevođenja i prerađivanja navodno rukopisa “indijanskog filozofa” čije se autorstvo do skora pripisivalo Lordu Chesterfieldu. Reč je međutim o delu engleskog pisca i izdavača Roberta Dodsleyja, The Oeconomy of Human Life (1750/1751) koje je već do kraja XVIII veka bilo prevedeno na više jezika i imalo brojna izdanja Radilo se o pravoj i veoma uspešnoj književnoj mistifikaciji. Svrha rada: 1. da se razmotri pitanje odnosa autorstva, engleskog izvornika, i predložaka hrvatskih prevoda, te da se prouče južnoslovenska tumačenja o tom pitanju; 2. da se ustanovi pitanje strukture i sadržaja hrvatskih prevoda, u poređenju sa izvornikom i predlošcima; 3. da se uokviri društveno-književni kontekst nastanka i difuzije izvornika, predložaka, i hrvatskih prevoda. Upotrebljena metodologija: analiza i komparacija izvornika, predložaka i prevoda u hrvatskom, južnoslovenskom i evropskom okruženju; razmatranje interpretacija hrvatskih i ostalih južnoslovenskih tumača književnosti. Najvažniji rezultati rada i zaključak: ustanovljenje izvornika i predložnika hrvatskih prevoda (ali i ostalih južnoslovenskih prevoda), eliminisanje netačnih podataka i mistifikacija koje su ih do sada okruživali; definisanje društveno-književnog konteksta: kajkavski i slavonski prevod predstavljaju još jedno učešće Hrvatske u evropskim književnim tokovima, time što su upravo bili deo ove uspešne književne mistifikacije.

Indianski mudroznanac (1825) i Indianzki mudroznanecz (1833) u jednoj veoma uspesnoj evropskoj knjizevnoj mistifikaciji

LAZAREVIC, Persida
2011-01-01

Abstract

The paper deals with two Croatian translations of so-called "Lord Chesterfield": Slavonian Indianski mudroznanac (1825) by Martin Pustaić-Marijan Jaić and Kajkavian Indianzki mudroznanecz (1833) by Josip Marić. Both translations are part of a wider European phenomenon of translations, imitations and adaptations of "Indian philosopher" whose authorship was attributed to Lord Chesterfield. The real author was the English writer and publisher Robert Dodsley, and the book was The Oeconomy of Human Life (1750/1751) that by the end of the Eighteenth century was translated into several European languages and had about 200 editions. It was a true literary mystification, so successful that the question of authorship was resolved only recently. The purpose of this paper is therefore: 1. to deal with the question of authorship, the English original as well as models for Croatian translations; 2. to determine the question of the structure and content of the Croatian translations, compared with the original and models; 3. to frame the social and literary context of the emergence and diffusion of the original and translations. Methodology used: analysis of the original, of the models of the Croatian editions and analysis of the Croatian translations themselves; comparison with the other Southern Slavic translations; consideration of the Croatian and other Southern Slavic interpretations. The most important results and conclusions: definition of the author, the original and the models of Slavonian and Kajkavian translations (and other Southern Slavic translations since it was a broader phenomenon); definition the social literary context: instead of the introduction of Eastern philosophy in the Croatian culture, the Slavonian and the Kajkavian translations represent another participation of Croatia in the European literary trends, since they have been part of this successful literary mystification. U radu se razmatraju dva hrvatska prevoda tzv. “Lorda Chesterfielda”: slavonski Indianski mudroznanac (1825) Martina Pustaića-Marijana Jaića i kajkavski Indianzki mudroznanecz (1833) Josipa Marića. Oba prevoda su deo šireg evropskog fenomena prevođenja i prerađivanja navodno rukopisa “indijanskog filozofa” čije se autorstvo do skora pripisivalo Lordu Chesterfieldu. Reč je međutim o delu engleskog pisca i izdavača Roberta Dodsleyja, The Oeconomy of Human Life (1750/1751) koje je već do kraja XVIII veka bilo prevedeno na više jezika i imalo brojna izdanja Radilo se o pravoj i veoma uspešnoj književnoj mistifikaciji. Svrha rada: 1. da se razmotri pitanje odnosa autorstva, engleskog izvornika, i predložaka hrvatskih prevoda, te da se prouče južnoslovenska tumačenja o tom pitanju; 2. da se ustanovi pitanje strukture i sadržaja hrvatskih prevoda, u poređenju sa izvornikom i predlošcima; 3. da se uokviri društveno-književni kontekst nastanka i difuzije izvornika, predložaka, i hrvatskih prevoda. Upotrebljena metodologija: analiza i komparacija izvornika, predložaka i prevoda u hrvatskom, južnoslovenskom i evropskom okruženju; razmatranje interpretacija hrvatskih i ostalih južnoslovenskih tumača književnosti. Najvažniji rezultati rada i zaključak: ustanovljenje izvornika i predložnika hrvatskih prevoda (ali i ostalih južnoslovenskih prevoda), eliminisanje netačnih podataka i mistifikacija koje su ih do sada okruživali; definisanje društveno-književnog konteksta: kajkavski i slavonski prevod predstavljaju još jedno učešće Hrvatske u evropskim književnim tokovima, time što su upravo bili deo ove uspešne književne mistifikacije.
File in questo prodotto:
Non ci sono file associati a questo prodotto.

I documenti in IRIS sono protetti da copyright e tutti i diritti sono riservati, salvo diversa indicazione.

Utilizza questo identificativo per citare o creare un link a questo documento: https://hdl.handle.net/11564/236836
 Attenzione

Attenzione! I dati visualizzati non sono stati sottoposti a validazione da parte dell'ateneo

Citazioni
  • ???jsp.display-item.citation.pmc??? ND
  • Scopus ND
  • ???jsp.display-item.citation.isi??? ND
social impact